NASA lansira novi svemirski teleskop koji bi mogao otkriti 200.000 novih planeta
NASA planira da najranije 30. avgusta sa Kenedijevog svemirskog centra na Floridi lansira svemirski teleskop „Nensi Grejs Roman“, koji bi tokom petogodišnje misije mogao da otkrije i do 200.000 novih planeta i pomogne u razumijevanju tamne materije i tamne energije.
Teleskop ima rezoluciju sličnu Habllovom teleskopu, ali vidno polje oko 100 puta vece, sto će naučnicima omogućiti potpuno novi način posmatranja vasione. Tokom misije, uređaj će mapirati velike djelove svemira kako bi se dobila sveobuhvatna slika galaksija i tamne materije, a naučnici će pratiti i kako se najveće strukture u vasioni mijenjaju tokom vremena.
„Opservatorija poput Romana je u svojoj suštini mašina za otkrića“, izjavila je Dzuli Mekineri, glavna naučnica NASA-e zadužena za projekat. „Otkricemo rijetke, neobične, nove i iznenadjujuce stvari.“ Prema njenim riječima, teleskop ne mjeri samo osobine pojedinačnih objekata, već pomaze da se razumije kako vasiona u osnovi funkcioniše.
Teleskop je nazvan po Nensi Grejs Roman, prvoj glavnoj astronomkinji NASA-e. Ocekuje se da će otkriti oko 200.000 novih planeta, sto je ogroman skok u odnosu na sadašnjih oko 6.300 potvrđenih egzoplaneta. Vecinu će pronaći metodom tranzita, posmatrajući kako planete zaklanjaju dio svjetlosti svoje zvijezde, dok će dodatnih oko 1.000 planeta biti otkriveno mjerenjem njihovog gravitacionog uticaja na svjetlost zvijezda, takozvanom mikrolensing tehnikom.
Astrofizicarka Rejcel Mandelbaum sa Univerziteta Karnegi Melon objasnila je da je Dzejms Vebov teleskop optimizovan za posmatranje veoma udaljene vasione, ali samo malog djela neba, dok će Roman moći da posmatra veliki dio neba istovremeno. Oba teleskopa će kružiti oko takozvane Lagranzove tačke 2, udaljene skoro milion kilometara od Zemlje, gdje mogu da blokiraju svjetlost Sunca, Zemlje i Mjeseca.
Prema riječima istraživača egzoplaneta Metjua Penija sa Državnog univerziteta Luizijane, metoda mikrolensinga omogućava otkrivanje planeta udaljenijih od svojih zvijezda nego sto to dozvoljavaju druge metode, jer nije potrebno da planeta završi cijelu orbitu da bi bila zapažena. Teleskop bi trebalo da bude dovoljno osjetljiv da otkrije i planete manje mase od Merkura, kao i takozvane 'skitalice' - planete koje su izbačene iz svojih sistema ili su nastale same, bez matične zvijezde.
Naučnici očekuju da će podaci o novim populacijama planeta pomoći u razumijevanju uslova koji mogu dovesti do nastanka sistema sličnog našem Suncevom sistemu, a samim tim i planeta na kojoj je moguć život poput Zemlje.
Izvori
Podijelite
Uočili ste grešku? Prijavite je - ispravke objavljujemo na samom članku.